Novosti
O projektu
Rezultati
Dodatne vrijednosti projekta
Sudionici

      HHI

       HMZCG

       NTOMNE

       UNIDU

       Porto MNE

       Uprava CG

       MPPI
IPA program
Mediji o nama
H rvatska (Dubrovačko-neretvanska županija)

Zemljopisni položaj:

Hrvatska se proteže od podnožja Julijskih Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine na istoku, preko Dinarskog masiva u središnjem dijelu do Jadrana na jugu. / Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je od 7 županija koje izlaze na Jadransko more. Zbog granice s Bosnom i Hercegovinom kod Neuma, županija je podijeljena u dva dijela. Dubrovačko-neretvanska županija ima kopnenu i morsku granicu s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

Površina:

Površina Hrvatske iznosi 89.810 km2. Od toga je 56.610 km2 kopna (63%) i 33.200 km2 mora (37%). / Dubrovačko-neretvanska županija ima površinu od 9272 km2. Od toga je 1782 km2 kopna (19%) i 7490 km2 mora (81%). U odnosu na Hrvatsku zauzima 3% kopnenog i 23% morskog teritorija.

Stanovništvo:

Hrvatska ima 4.290.612 stanovnika.
Prosječna je gustoća naseljenosti 78 st/km2

Dubrovačko-neretvanska županija ima 122.783 stanovnika koji žive u 5 gradova (Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen) i 17 općina (Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka. Prosječna je gustoća naseljenosti 69 st/km2.

Glavni grad/sjedište županije:

Zagreb (792.875 stanovnika )
Dubrovnik (42.641 stanovnika).

Ukupna dužina obalne linije:

Hrvatska ima 6278 km obale − uključujući otoke, otočiće, hridi i grebene.
Obalna dužina Dubrovačko-neretvanske županije iznosi 1025 km.

Broj otoka, otočića i hridi:

Hrvatska ima 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena. Zbog velikog broja i razvedenosti, obala hrvatskih otoka (70%) duža je od obale kopna (30%).

Dubrovačko-neretvanska županija ima čitav niz pučinskih i bližih otoka (od kojih su najznačajniji Korčula, Mljet, Lastovo i skupina Elafitskih otoka) te prostor Donje Neretve s gravitirajućim priobalnim dijelom.

Klima:

Sjeverna Hrvatska ima kontinentalnu klimu, središnja Hrvatska ima planinsku klimu različitih intenziteta, a južna Hrvatska ima sredozemnu klimu.

Područje Dubrovačko-neretvanske županije ima sva obilježja sredozemne klime (duga i suha ljeta, blage i kišovite zime) s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja.

Temperatura zraka:

Ljetne temperature variraju od 22 do 26 °C u kontinentalnom dijelu, od 15 do 20 °C u planinskom području i od 26 do 35 °C na obali. Ljetne temperature variraju od 22 do 26°C u kontinentalnom dijelu, od 15 do 20°C u planinskom području i od 26 do 35°C na obali.

Hrvatski Jadran:

Temperatura Jadranskog mora kreće se između 22 i 25 °C ljeti te između 5 i 15 °C zimi.
Prozirnost i modrina daleko su veće nego kod drugih mora te prozirnost iznosi i do 56 metara.
Salinitet iznosi 38‰, što je više od svjetskog prosjeka.
Morske struje slabog su intenziteta, uz istočnu su, hrvatsku obalu tople, a uz zapadnu, talijansku hladne.
Najčešći su vjetrovi na Jadranu bura (NNE do ENE), jugo (ESE do SSE) i maestral (WNW do NW).
Jadransko more obiluje biljnim i životinjskim svijetom. Nastanjuju ga brojne vrste riba, sisavaca, mekušaca, rakova, bodljikaša, planktona, algi, spužvi i drugih organizama.

Prosječan broj sunčanih dana u godini:

S prosječno 108 sunčanih dana (2600 sunčanih sati) u godini, hrvatska obala Jadrana jedna je od najsunčanijih na Sredozemlju.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode:

U Hrvatskoj ima osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalazi se Nacionalni park Mljet (zapadni dio otoka Mljet) i Park prirode Lastovsko otočje.

Službeni jezik i pismo:

Hrvatski jezik i latinično pismo.

Putne isprave:

Putovnica ili druge međunarodno priznate identifikacijske isprave. Turisti smiju ostati u Hrvatskoj do tri mjeseca. Za detaljnije informacije treba se obratiti diplomatskim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu ili Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske (www.mvep.hr).

Valuta:

Hrvatska je valuta hrvatska kuna (kratica kn, međunarodna kratica HRK). Kuna se sastoji od 100 lipa (lp).

Kreditne kartice:

U Hrvatskoj se najviše koriste kartice: Eurocard/Mastercard, Visa, American Express i Diners. Prihvaćene su gotovo u svim hotelima, marinama, restoranima i trgovinama, na bankomatima te u trgovačkim centrima.

Vremenska zona:

Hrvatska se nalazi u srednjoeuropskoj vremenskoj zoni (GMT +1). Posljednje subote u ožujku vremenska se zona mijenja u GMT +2 i traje do posljednje nedjelje u listopadu.

Električni napon i voda:

220 V, 50Hz. Voda iz vodovoda je pitka u cijeloj Hrvatskoj.

Pozivni broj:

Pozivni broj za Hrvatsku je +385.


P retraga
F orum
  






Ovaj projekt je financiran od strane Europske unije